Kulturološki eseji

Od danuncijade do krvavog pira Ozne 1945. gdine, Rijeka je bila poprište revolucionarnih prevrata, ali i europsko središte moderne umjetnosti - sve što se deset godina kasnije razvilo u Berlinu u permisivnoj klimi Vajmarske republike, eksperimentalno se začinje u čudesnom d'Annuzijevom Kvarnerskom regentstvu, koje iz Moskve podupire Lenjin

U magičnoj prapostojbini srednjoeuropske austrougarske ekumene koja je stvorila operetu, bečki valcer i secesiju, ali i mnoge najmodernije tekovine dvadesetog stoljeća, feudalni srednjovjekovni ugođaj miješao se s krajnjim modernizmom, a iz tog komposta na koncu epohe proklijala su oba najvažnija moderna pokreta dvadesetog stoljeća - fašizam i komunizam, kao i umjetnički futurizam koja je iznjedrio avangardu....

Dok se uspomene na talijanska herojska djela, osvajačke pothvati ili manifestacije grube sile, njeguju s pompom, komemoriraju remek-djelima arhitekture, te ukrašavaju velebnim ostvarenjima dekorativne umjetnosti pa se sve od renesanse umnožava fundus talijanskog povijesnog «imaginarnog muzeja», zatim zasnivaju permanentni festivali kulture i gradi velika piramida civilizacije, kod nas sve brzo padne u zaborav...

Rem Kolhaas na Biennalu: Venecija je neuništiva – prije tisuću godina zasnovana je toliko futuristički, da je svaki futurizam u njoj zatim prosperirao, i tako je do danas…

Malu povijesnu aberaciju, raspad Jugoslavije, zagladit će kao pukotinu u vremensko-prostornom kontinuumu jugonostalgičarskom turnejom obnovljenog «Bijelog dugmeta». Napunit će sve stadione u bivšoj zemlji, u Beogradu okupiti 250.000 ljudi na Marakani. Doći će svi koji još žale za prošlom državom, te djeca onih koji su je srušili. Naravno, turneja nije bila Bregin veliki glazbeni projekt, nego samo mala, usputna stvar ...

Huga Pratta upoznao sam u milanskoj redakciji dnevnika “Corriere della serra”, u kuće Rizzoli, gdje su publicirali njegove stripove. Bio je onizak čovjek temeljne građe sa sijedom kosom začešljanom na čelo, pomalo nalik mlađem Orsonu Wellesu - samouvjeren, muževna držanja danas tako nesvojstvenog umjetnicima, koji se najčešće stiliziraju kao androgina bića aristokratske osjetilnosti.