Mjesec: kolovoz 2018.

Dvije prometne politike vode se Bosni i Hercegovini, no dok su ambiciozni planovi koje promovira Banja Luka ostvareni, oni zasnovani u federacijskom Sarajevu, ostali su fikcija. Što je najgore, usmjereni su ekskluzivno na gradnji Paneuropskog koridora br. 4, ujedno najveće hrvatske promašene investicije u cestovnu infrastrukturu!

Više od 400 kilometara spektakularne i ludo skupe auto-ceste, Dalmatine, sagrađeno je na pravcu koji nije Paneuropski koridor, koja se ne veže na istarsku, slovensku ili talijansku auto-cestu, te završava u Pločama, a stići će i do Dubrovnika, ali nepovezana s auto-cestama u Crnoj Gori, Kosovu, Albaniji i Grčkoj. Naravno, ta cesta koja je prometna samo nekoliko ljetnih mjeseci, ne isplati se i tek bi joj trebalo pridati smisao...

Važan lik iz Tuđmanove kamarile, vrhovni šeret na Vrhovnikovu dvoru, Imoćanin Antun ”Tonči” Vrdoljak, uzdigao se od epizodnog glumca u zagrebačkim filmovima do velikog režisera jugoslavenske kinematografije. Najplodnije mu je razdoblje bilo sedamdesetih, u doba ”hrvatske šutnje”, dok je bio zastupnik u Saboru, stanovao u vili, a na selu gradio vikendicu. Ušao je u HDZ nakon pobjede na izborima i zauzeo mjesto pored Tuđmana, ali je u posljednjim danima njegove vladavine, napravio grešku, sukobio se s dr. Pašalićem i momentalno izgorio...

Kolikogod se zapadnobalkanske zemlje razlikovale u ekonomskim performansama, njihova je filozofija razvoja cestovne infrastrukture u proteklom razdovlju bila podudarna…

Koliko bi vrijedilo povezati svoju industriju i obranu sa Švedskom i ući u njenu interesnu zonu, teško je i objasniti. Utjecaj bogate, liberalne europske sile, koja je politički (i vojno) silno aktivna na Balkanu, ne može se usporediti s upitnom korišću od povezivanja s izraelskom vladom desnice i rasističkog pokreta Yisrael Beiteinu

Farsični junak u hrvatskom saborskom vodvilju: kako je nastao i otkuda dolazio Nenad Stazić?